Stari jordanski grad Petra ili grčki „stijena“ definitivno zaslužuje biti uvršten u „creme de la creme“ svjetskih čuda. Spoj je to nezamislivog umijeća i truda starih graditelja te snage i kreativnosti prirode.
Prvo na što svi pomisle, kada je riječ o Petri, fascinantne su građevine uklesane u stijene. No, manje je poznato da vas put do njih vodi kroz nevjerojatno lijep kanjon koji su vjetar, pijesak i voda oblikovali tisućama godina.
Nije potrebno čekati daljnja otkapanja i otkrivanja novih građevina u Petri, jer su i postojeće dovoljno fascinantne.
Također je manje poznato što vas dočeka ukoliko se odlučite ući u neku od nastambi ili građevina. Naime, iznutra se sama priroda poigrala i oslikala stijene sumporom, željezom, bakrom i ostalim obojenim metalima. Na zidovima se miješaju svijetlo plava, žuta, bijela, crna i razne nijanse crvene boje, koje sve zajedno čine prekrasne slike na stijenama.
Najpoznatije građevine
Smatra se da prve građevine potječu iz 312 g.prije Krista, a najuže se povezuju sa starim arapskim narodom – Nabatejcima. (Nabatejci su bili savez arapskih nomadskih plemena). Nalazi se u kanjonu dugačkom cca 4.5–5 km, a najpoznatije građevine u Petri su riznica, Hadrijanov slavoluk, rimsko kazalište, grobnice, stara rimska ulica te mnogobrojne građevine koje se možda ne ističu „na prvu“ u turističkim vodičima, no nisu manje važne ili manje lijepe. Na građevinama je vidljiv utjecaj starih Grka, Rimljana i Egipćana, a fascinantno je vidjeti sustav vodoopskrbe uklesan u stijene koji je sigurno bolje funkcionirao i opskrbljivao grad vodom nego što je to danas slučaj s vodom u nekim zabačenim dijelovima svijeta.
Osvajači Petre
Kroz povijest mnogi su pokušavali osvojiti Petru. No, to je pošlo za rukom tek Rimljanima i to ne vojnim putem. Naime, Rimljani su za vrijeme cara Trajana „ubacili“ svog trgovca, kao špijuna, koji je proveo nekoliko mjeseci u Petri kako bi našao slabu točku obrane. Pronašao ju je u vidu njihovog sustava vodoopskrbe, uklesanog u stijene te su Rimljani prekinuli dotok vode u grad iz obližnjeg vodocrpilišta i Nabatejci su se morali predati. Petra se nalazila na križanju važnih trgovačkim pravaca i kroz povijest je brojila od 10.000 do 30.000 stanovnika.
Grobnica u Petri
Nepoznanica za zapadni svijet
Nakon križarskih pohoda Petra je ostala nepoznanica za zapadni svijet sve do 1812.g. kada ju je ponovo „otkrio“ švicarac Johann Ludwig Burckhardt. Nakon Burckhardta, o Petri je pisao Lawrence Thomas Edward, poznatiji kao Lawrence od Arabije, u svojoj knjizi Sedam stupova mudrosti. Nakon tog se perioda Petra počinje više i više pozicionirati kao bitna i vrijedna turistička destinacija.
Za istraživanje Petre idealno je izdvojiti cijeli dan, no moguće ju je obići i u samo par sati.
Do najljepšeg dijela Petre ujedno je i najzahtjevnije doći. Riječ je o grobnici koja je udaljena od glavnog ulaza cca 5 km + 850 stepenica, a sve zajedno na 35–40ºC i uz hrpe pijeska koji ulazi u svaku poru. Na raspolaganju su vam mazge, deve i kočije koje možete koristiti dio puta, no preporuka je koristiti vlastiti „pogon“ jer na taj način možete najbolje doživjeti Petru. Za istraživanje Petre idealno je izdvojiti cijeli dan, no moguće ju je obići i u samo par sati. Sve ovisi o vašim interesima.
Na popisu novih 7 svjetskih čuda
U stijenama u kanjonu i u starim nastambama moguće je vidjeti prastare crteže i natpise od kojih su mnogi uništeni jer su ih beduini koristili kao mete u vježbama gađanja iz puške.
Interesantan je podatak da gotovo 85 % Petre još zapravo nije otkriveno i nalazi se ispod zemlje. Naime, znanstvenici su tijekom 2016.g. (koristeći fotografije snimljene pomoću dronova i sofisticiranih satelita) otkrili masivne strukture koje se nalaze ispod zemlje. Neke od građevina veličine su olimpijskog bazena i nalaze se oko 800 m južnije od centra starog grada.
U svakom slučaju, nije potrebno čekati daljnja otkapanja i otkrivanja novih građevina u Petri jer su i postojeće dovoljno fascinantne. I Petra, kakva je danas, zasluženo se nalazi na popisu novih 7 svjetskih čuda.
Fotografije: privatni album
